VITAMIN C ZA KOŽU

Poznato je da vitamin C usporava starenje kože, bori se protiv bora, štetnih slobodnih radikala, kožnih upala ali i sprečava smanjenje nivoa kolagena u koži.
Limun je jedan od najpoznatijih izvora vitamina C

Primenom vitamina C - koža je postaje zaglađenija i toniziranija. Nisu slučajno naše bake koristile maske od kriški kivija i limuna koji su puni vitamina C.
Preparati koji sadrže visoke koncentracije vitamina C su delotvorni ali neretko skupi pa vam zato preporučujemo da sami napravite delotvorne maske za lice koristeći vitamin C u prahu.
C vitamin u prahu možete kupiti u apotekama, ali možete koristiti i tablete vitamina C koje treba da sameljete u prah. Tablete vitamina C po tabli ne se mogu naći i po ceni od tek 100 dinara.
Najjednostavnije da pomešate jednu kašiku vitamina C u prahu sa pola kašike filtrirane vode. Ovu masku stavite na lice i pustite da deluje oko 10 minuta izbegavajući područje oko očiju.
Masku potom skinite nežnim pokretima peškirom koji ste natopili u mlaku vodu.
Za delotvornije rezultate pomešajte kašiku vitamina C u prahu, gel iz ampule vitamina E i nekoliko kapi vode. Utrljajte masku kružnim pokretima na suvo lice i pustite da deluje do 10 minuta. Isperite mlakom vodom.
Rezultat je koža sa manje vidljivim borama nakon mesec dana primene ovih maski jednom sedmično.
Foto Pixabay

SVINJSKA MAST KAO HRANA I KAO LEK

Nekada se svinjska mast koristila mnogo češće u kuhinji nego danas. Koristila se za prženje i spremanje skoro svih jela. Ipak, svinjska mast se u poslednje vreme kao prehrambena namirnica vraća na velika vrata! 




Prednosti masti u odnosu na biljna ulja su u tome što tokom prženja i pečenja ona oslobadja manje štetnih slobodnih radikala. 

Takođe, ona može biti energetska bomba za doručak ako je pojedete na parčetu hleba sa malo aleve paprike.

Osim u ishrani,svinjska mast se od davnina koristi i kao lek. Da biste je primenili u tom cilju, mast se mora prečistiti. 

Kako se obavlja prečišćavanje masti?

Potrebno je da mast stavite u posudu, dodate malo vode, i prstima ili drvenom kašikom mešate. Prospite vodu i ponovite postupak devet puta. Odstranili ste so i druge ostatke.

Svinjska mast - lekovitost

Svinjska mast može da pomogne kod bronhitisa. Blago zagrejana mast, utrljava se u kožu grudi blagom masažom. Tako se stvara tanak film koji zatvara pore, zagreva grudi i pomaže sazrevanje i izbacivanje sekreta. Pažnja: Nemojte koristiti svinjsku mast na ovaj način ako pacijent ima visoku temperaturu.

Mast se može primeniti i za ublažavanje problema koje izaziva neprijatno "belo pranje". Pročišćenu mast uveče stavite na uložak i tako prespavajte. Tretman ponovite 10 puta mesečno.

foto: Wikipedia





OBIČAJI ZA BOŽIĆ

U spomen Hristovog rođenja, još od apostolskih vremena ustanovljen je veliki praznik - Božić. 




Božić se ranije nije praznovao istog dana, tek u četvrtom veku, za vreme vladavine cara Arkadija, uvedeno da se Božić praznuje 25. decembra/7.januara.

Zanimljivo je da su istog dana Rimljani obeležavali praznik : "Dies natalis Solis invicti", dan slavljenja Sunca, pa se smatra da je obeležavanje Božića uvedeno na taj isti dan kako bi se potisnuo praznik Rimljana.

Pripreme Hrišćana za Božić podrazumevaju post od 28. decembra do 6. januara uveče (od 15. novembra do 24. decembra), koji nije strog poput Uskršnjeg posta. Božićje uvek mrsni dan.

Na ikoni se Hristovo rođenje predstavlja pećinom i jaslama gde su prisutni presveta Bogorodica, Josif i mali Isus. Pastiri se klanjaju, a sjajna zvezda osvetljava bebu Hrista. Iznad prikaza su anđeli u letu a za jasle su privezane su mazge i jagnje.

Na Božić se Hrišćani pozdravljaju sa "Hristos se rodi" i odgovaraju sa: "Vaistinu se rodi".

Najčešći običaji vezani za Božić su paljenje i sečenje badnjaka, zastiranje domova slamom, kvocanje i pijukanje, pravljenje česnice, pečenje pečenice, dolazak i darivanje položajnika...

Veruje se da, grejući se oko badnjaka, ukućani se zagrevaju i ljubavlju, iskrenošću i slogom, obasipaju se radošću i zdravljem.

Ljudi koji žive na selu, na Badnji dan, pre nego što izadje sunce, jedan od ukućana ode u  šumu) i izabere mlado cerovo drvo. Pre nego što zamahne sekirom, običaj je da pospe drvo žitom i nazove mu: "Dobro jutro i čestiti ti Badnji dan". Zatim zaseče stablo na dva mesta da ispadne iver, i taj iver uzme sa sobom. Odsečeno drvo okreše, odnese kući i uveče se od toga naloži vatra. Kad badnjak pregori, donji se kraj nosi oko torova i štala, a gornji kraj se ostavlja za položajnika. 

Danas se, badnjak u gradovima kupuje na pijaci ali mu je simbolika ista.

Uoči Božića slamom se posipa pod u kući, čime se dom simbolično pretvara u pećinu vitlejemsku, gde je rodjen  Hrist.

U seoskim kućama slama na podu leži i do tri dana, a u gradovima ta simbolika se svodi na snop  slame koja se postavlja uz badnjak.

Foto: Pixabay

KAKO SE PRAVI BOŽIĆNA ČESNICA - recept

U zavisnosti od tradicije i dela zemlje u kome živite, recept za to kako se pravi česnica se razlikuje.


Ako živite na jugu Srbije, spremaćete posnu česnicu zato što je u tom delu naše zemlje običaj da se česnica lomi posle večere na Badnje veče.

Kako bi česnica bila što ukusnija, a posna - osim mlake vode, ulja, belog brašna, soli i kvasca (mada neke domaćiceprave i beskvasnu česnicu) dodajte malo susama, kukuruznog brašna, laneno seme...

Za domaćice koje mese česnicu koja se lomi za Božić, sastojci koji se dodaju su mleko, jaja, pa čak i mast ili maslac...

U svakom slučaju, česnica može biti i najobičniji hleb od vode i bilo kakvog brašna, sa malo soli.

To može biti i proja, a može biti i slatka bela lisnata pogača, ruža pogača... Važno je da je domaćica napravi u dobrom raspoloženju. U pitanju je obredni hleb koji ima za cilj da najavi rodnu godinu i dobru žetvu.

Jednostavan recept

Najjednostavnije je da u kilogram prosejanog belog brašna dodate ravnu kašičicu soli, šoljicu ulja, dve kesice suvog kvasca, ili paketić svežeg kvasca, koji ste prethodno ostavili da malo odstoji u šoljici sa malo šećera i tople vode. Dodajte mlake vode (oko 200 ml) i zamesite testo. Nakon što odstoji oko dva sata - pecite česnicu oko pola sata na 200 stepeni.

Dekoracija nije obavezna, ali domaćice najčešće od dela testa naprave pletenicu koju ukrste.

I na kraju, stavite novčić. Nekada se u česnicu stavljalo veliko zrno pšenice, a danas je u nekim domaćinstvima to i dukat.

Posle lomljinja česnice, onaj ko je dobio novčić, treba da ga čuva u okviru ikone.

Hristos se rodi!

Foto: Pixabay